Citat tjedna

„Tada im svima reče: Tko hoće biti moj učenik, neka se odrekne sebe i svaki dan uzme svoj križ i neka ide za mnom.“

 

Luka 9, 23


grb ofs13ORDO FRANCISCANUS SEACULARIS
Consilium Internationale
Via Vittorio Putti,4 /int.6-00152 Roma
Te. I Fax 0039 06 45424639
E-mail: ciofs@ciofs.org
www.ciofs.org

DEKRET
Predsjedništvo Međunarodnog vijeća FSR-a razmotrilo je Statut Nacionalnog bratstva Franjevačkog svjetovnog reda Bosne i Hercegovine, koji joj je prezentiran na odobrenje od strane Nacionalnog vijeća istoga bratstva 10. studenog 2011. Budući da smo zaključili da je u skladu s propisima Reda i da odgovara potrebama života svjetovnih franjevaca, ovim Dekretom Predsjedništvo

odobrava i potvrđuje

Statut Nacionalnog bratstva FSR-a Bosne i Hercegovine po odobrenom i poslanom tekstu Nacionalnog vijeća. Ovom Dekretu dodaje se i konačni tekst nacionalnog Statuta koji će se čuvati u arhivu Nacionalnog vijeća Bosne i Hercegovine, kao i u Tajništvu CIOFS-a.
U Rimu, 31. siječnja 2012.
Encarnacion del Pozo
Generalna ministra FSR-a
ORDO FRANCISCANUS SEACULARIS
Consilium Internationale
Via Vittorio Putti,4 /int.6-00152 Roma
Te. I Fax 0039 06 45424639
E-mail: ciofs@ciofs.org
www.ciofs.org
Prot. Br. 2410/12

Madrid, 2. veljače 2012.
Ministru i Nacionalnom Vijeću FSR-a Bosne i Hercegovine
Draga braćo i sestre,
Gospodin vam dao mir!
Sretni smo da možemo ovim pismom popratiti Dekret o odobrenju Statua Nacionalnog bratstva FSR-a Bosne i Hercegovine.
Pošto smo priveli kraju ovaj posao, u ime Predsjedništva CIOFS-a (Međunarodnog vijeća FSR-a), htjela bih zahvaliti za duh razumijevanja i dijaloga koji je obilježavao rad pravne komisije, sve do adekvatnog formuliranja teksta s kojim smo svi zadovoljni i koji je u skladu s propisima FSR-a.

Statut sada može biti primjenjivan u vašem Nacionalnom bratstvu, nakon propisanog proglašenja. Nadamo se da će ovaj dokument pridonijeti rastu i sazrijevanju Franjevačkog svjetovnog reda u vašem Nacionalnom bratstvu, sa željom da za vas bude važniji duh zakona od samog slova zakona.
S bratskom ljubavlju, vaša sestra,
Encarnacion del Pozo
Generalna ministra FSR-a

S T A T U T
NACIONALNOG BRATSTVA FRANJEVAČKOG SVJETOVNOG REDA
BOSNE I HERCEGOVINE

U V O D

Franjevački svjetovni red (FSR) „potječe od nadahnuća svetog Franje Asiškoga kojem je Svevišnji objavio evanđeosku bit života u bratskome zajedništvu“ (GK 28,1).
Franjevački svjetovni red je javno udruženje u Katoličkoj crkvi i „raščlanjuje se u bratstva na različitim razinama: mjesnoj, područnoj, nacionalnoj i međunarodnoj“(Pravilo FSR-a 20); ta se bratstva međusobno usklađuju i povezuju po propisima Pravila FSR-a (u daljnjem tekstu Pravilo), Generalnih konstitucija FSR-a (u daljnjem tekstu Generalne konstitucije ili GK) i vlastitih statuta. Svako od tih bratstava ima pravnu osobnost u Crkvi (usp. GK 1,5).

Nacionalno bratstvo FSR-a u Bosni i Hercegovini, u brizi za život Reda i bratstva i za njihovu organizaciju i djelovanje, definira ovaj Statut.

Opće odredbe Generalnih konstitucija i Statuta Međunarodnog bratstva FSR-a smatraju se važećim za Nacionalno bratstvo FSR-a u Bosni i Hercegovini te se u Statutu ne pojavljuju osim kad je to potrebno radi cjelovitosti materije o kojoj je riječ.

Članak 1 – Naziv i ustroj Nacionalnog bratstva

Nacionalno bratstvo Franjevačkog svjetovnog reda u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Nacionalno bratstvo) jest uređena zajednica svih kanonskih osnovanih bratstava na području Bosne i Hercegovine koja su međusobno povezana i organizirana po područnim bratstvima (usp. GK 65,1). Ima pravnu osobnost u Crkvi.

1. Ustanovljenje Nacionalnog bratstva priznalo je Predsjedništvo Međunarodnog vijeća FSR-a.
2. Nacionalno bratstvo organizira se i djeluje u skladu sa Pravilom, Generalnim konstitucijama, Obrednikom FSR-a, ovim Statutom i općim odredbama Zakonika kanonskoga prava.
3. Sjedište Nacionalnog bratstva je u Sarajevu, ul. Zagrebačka br. 18.
4. Nacionalno bratstvo FSR-a ima pečat okrugloga oblika kojemu je uz obod ispisan tekst:
5. » Nacionalno bratstvo Franjevačkog svjetovnog reda u Bosni i Hercegovini - Nacionalno vijeće, Sarajevo Zagrebačka 18.»; u središtu pečata je ucrtan znak »tau», a ispod njega dvije prekrižene ruke.
6.Nacionalno bratstvo obuhvaća dva područna bratstva:
- Bosansko bratstvo Kraljice Katarine
- Hercegovačko bratstvo

Članak 2 – Svrha i zadaće Nacionalnog bratstva

1. Upravna tijela Nacionalnog bratstva jesu Nacionalni kapitul i Nacionalno vijeće na čelu s nacionalnim ministrom.
2. Zadaća je Nacionalnog bratstva i tijela na nacionalnoj razini promicati jedinstvo braće i sestara FSR-a i obavljati, u suradnji s područnim vijećem, zadaće vođenja, animacije, koordinacije i usmjeravanja poštujući vjerske, kulturne i društvene značajke pojedinih područja.
3. Upravna tijela Nacionalnog bratstva prikladnim će smjernicama promicati odnose i suradnju područnih i mjesnih bratstava, održavajući vezu s Međunarodnim bratstvom.


I. M J E S N O B R A T S T V O

Članak 3

1. Mjesno bratstvo mora biti kanonski osnovano u skladu s Generalnim konstitucijama (čl.46,1-2).
2. Svako mjesno bratstvo osnovna je stanica FSR-a i vidljivi znak Crkve, zajednice ljubavi. U njemu treba stalno razvijati osjećaj crkvenosti i franjevačkog poziva te apostolski život njegovih članova (usp. Pravilo 22).
3. Mjesno bratstvo može imati svoj statut koji odobrava područno vijeće.


Članak 4

Mjesno bratstvo, ako je moguće, neka stekne i građansku pravnu osobnost kako bi bolje ispunjavalo svoje poslanje; neka u tome slijedi smjernice Nacionalnog vijeća (usp.GK 54,2-3).

Članak 5 – Sudjelovanje u životu bratstva

1. Braća i sestre su suodgovorni za život bratsva kojemu pripadaju i za FSR-a u cjelini. To podrazumjeva osobnu nazočnost, svjedočenje, molitvu, djelatnu suradnju prema mogućnostima pojedinaca te preuzimanje obveza u animaciji bratstva. Redovni sastanci i drugi susreti neka svojim molitvenim, odgojnim, studijskim, radnim i drugim sadržajima pridonesu učvrščivanju bratske povezanosti i franjevačkog života (usp. GK 30;53).
2. Redovni sastanci neka se održavaju najmanje jedanput mjesečno i neka budu osobito usmjereni na:
• proučavanje i usvajanje sadržaja koje predlažu područno i Nacionalno vijeće;
• dijalog o temama i događajima u Crkvi i društvu;
• upoznavanje suvremenog nauka Crkve, osobito socijalnog nauka;
• specifičnu franjevačku pozornost prema skrbi za pravdu, mir i očuvanje stvorenoga.
3. Svaki brat i sestra, u obiteljskom duhu i u skladu sa svojim mogućnostima, neka daju doprinos u blagajnu bratstva za život bratstva i za njegovo bogoštovna, apostolska i karitativna djela (usp. GK 30,3).
4. Neka se Bratstvo brine i za povezanost s onim članovima koji su iz opravdanih razloga spriječeni djelatno sudjelovati u životu zajednice (usp. GK 53,3) i neka na prikladan način s njima uspostavi redovni kontakt.

Članak 6 – Apostolat

1. Da bi bratstvo odgovorilo na bitne potrebe Crkve i društva, neka promiče apostolske, karitativne i socijalne inicijative, samostalno, u suradnji s drugim zajednicama franjevačke obitelji ili s drugim vjerničkim društvima.
2. Ako mjesno bratstvo ne može organizirati vlastitu apostolsku djelatnost trajnijeg karaktera, neka vijeće bratstva podupire apostolat svojih članova.

Članak 7 – Sekcije u mjesnom bratstvu

1. U mjesnom se bratstvu mogu ustanoviti sekcije ili skupine koje okupljaju članove udružene po posebnim potrebama, po srodnosti interesa ili istovjetnost operativnih opredjeljenja (usp. GK 34).
2. Ustanovljenje sekcije odobrava kapitul bratstva na temelju opravdanih motiva zainteresiranih i u skladu s potrebama i mogućnostima bratstva.
3. Vijeće mjesnog bratstva povjerava vođenje sekcije jednome od svojih članova ili kojemu drugom trajno zavjetovanom članu bratstva. Voditelj sekcije može, po potrebi, sudjelovati na sjednici vijeća.
4. Sekcija ostaje pod upravom vijeća i u zajedništvu s bratstvom. Neka članovi sekcije ostanu vjerni obvezama koje proizilaze iz njihove pripadnosti bratstvu.
5. Svaka sekcija može formulirati svoje norme koje se odnose na oblike djelovanja i plan aktivnosti, a koje odobrava kapitul bratstva.

Članak 8 – Mladi, adolescenti i djeca

1. Mjesno bratstvo pozvano je u Crkvi pridonositi ljudskom, kršćanskom i franjevačkom rastu mladih, posebno članova Franjevačke mladeži, pružajući im jasan kršćanski nauk i nudeći im osnovne vrijednosti franjevačke karizme.
2. Bratstva FSR-a i FRAME neka se potrude organizirati grupe djece i adolescenata, odgajajući ih za jednostavan i radostan život u obitelji, školi i njihovom ambijentu, uvodeći ih u poznavanje i ljubav prema sv. Franji i franjevačkom životu (Usp. GK 25).

Članak 9 – Kapitul mjesnog bratstva

1. Bratstvo okupljeno na kapitulu bavi se sadržajima koji se tiču njegova života i organizacije (usp. GK 49,2) i ima izbornu vlast i vlast odlučivanja, uzimajući u obzir odredbe upravnih tijela viših razina. Neka se održi najmanje dvaput godišnje.
2. Na izbornom kapitulu mjesno bratstvo bira na mandat od tri godine ministra, doministra i članove vijeća, po propisima Generalnih konstitucija i Nacionalnoga statuta (usp. GK 49,2).
3. Na poziv područnog vijeća kapitul bratstva izabire svoga zastupnika/svoje zastupnike na područnom kapitulu. Mandat zastupnika traje tri godine (usp. čl. 24,2 ovoga Statuta).
Izbornom mjesno kapitulu predsjedava područni ministar ili njegov delegat, član Područnog vijeća. Na mjesnom izbornom kapitulu nazočan je i Područni duhovni asistent ili njegov delegat.

Članak 10 – Vijeće mjesnog bratstva

1. Mjesno bratstvo vode i animiraju vijeće i ministar.
2. Vijeće mjesnog bratstva čine:
- ministar,
- zamjenik ministra /doministar,
- tajnik,
- rizničar,
- učitelj formacije,
- duhovni asistent.
Te službe moraju biti u svakom vijeću. Mogu se birati i drugi članovi vijeća, prema situaciji i potrebama mjesnoga bratstva. Broj članova vijeća koje treba izabrati i službe koje će u vijeću obnašati određuju se na početku izbornog kapitula (usp. GK 49,1).
3. Na temelju posebnog poziva, na sjednicama vijeća mogu sudjelovati i drugi članovi bratstva, u posebnim prilikama i zbog specifičnih motiva, ali bez prava glasa.
4. Vijeće mjesnog bratstva sastaje se bar jedanput u dva mjeseca.

Članak 11 – Ministar mjesnog bratstva

Ministar je dužan ostvariti zadaće predviđene Generalnim konstitucijama (usp. čl. 51,1-2).

Članak 12 – Upravljanje imovinom mjesnoga bratstva

1. Imovina mjesnoga bratstva sastoji se od:
- doprinosa članova,
- donacija,
- viška prihoda nad rashodima iz prethodne godine,
- pokretnih i nepokretnih dobara koja su kupnjom, nasljeđem, darovima ili drugim oblikom prijenosa imovine postala vlasništvom bratstva.
2. Vijeće mjesnog bratstva ovlašteno je raspolagati imovinom koja se odnosi na redovno djelovanje vijeća i bratstva (usp. GK 50,2e). Za stjecanje i raspolaganje zajedničkom imovinom od veće vrijednosti, osim poštivanja kanona 638§3, 1292 i 1293 Zakonika kanonskog prava, vijeće mora dobiti odobrenje kapitula mjesnog bratstva i dopuštenje područnog vijeća.
3. Rizničar podnosi izvještaj o svom radu vijeću bratstva svakih šest mjeseci, a kapitulu bratstva, u ime vijeća, jedanput godišnje.
4. Proračun mjesnoga bratstva za radnu godinu (1. srpnja - 30. lipnja) odobrava kapitul mjesnog bratstva.
5. Neka vijeće mjesnog bratstva, u onim bratstvima koja imaju naslijeđena dobra ili njima upravljaju, prije završetka svog mandata, dadne na provjeru financijsku i imovinsku situaciju bratstva stručnoj osobi koja nije član vijeća ili kolegiju revizora računa bratstva; neka u tome slijedi odredbe Nacionalnog vijeća.
6. Vijeće mjesnog bratstva prikuplja godišnji doprinos »po članu« - za potrebe područnog, nacionalnog i Međunarodnog vijeća, u iznosu koji utvrdi Nacionalni kapitul.

Članak 13

Susjedna mjesna bratstva, pa i mjesna bratstva iz različitih područnih bratstava, pozvana su surađivati u pojedinim djelatnostima radi što izrazitijeg svjedočenja franjevačke karizme.

II. ULAZAK U RED I FORMACIJA
Članak 14

Vrijeme uvođenja prethodi vremenu početne formacije; primanjem u Red počinje vrijeme početne formacije, a članom bratstva i Reda postaje se zavjetovanjem ili obećanjem evanđeoskoga života u FSR-u.

Članak 15 – Vrijeme uvođenja

1. Vrijeme uvođenja jeste razdoblje priprave na vrijeme početne formacije; njegova je svrha raspoznavanje poziva i uzajamno upoznavanje bratstva i zainteresiranog kandidata.
Na završetku vremena uvođenja učitelj formacije jamči vijeću ozbiljnost i utemeljenost kandidatove molbe za primanje u FSR (usp.GK 38,1).
2. Pisana molba za početak vremena uvođenja upućuje se ministru bratstva. Odgovor daje vijeće bratstva. Vrijeme uvođenja traje najmanje šest mjeseci.
3. Vrijeme uvođenja može započeti vjernik koji je navršio 18 godina, koji ispovijeda katoličku vjeru i po njoj živi, koji je primio sakramente kršćanske inicijacije i pokazuje zanimanje za FSR.
4. Pripadnici Franjevačke mladeži koji žele ući u FSR oslobođeni su od vremena uvođenja (usp. Franjevačka mladež: Put franjevačkog poziva, 23).
5. Vijeće mjesnog bratstva odlučit će o slučajevima oslobađanja od vremena uvođenja ako za to postoje opravdani razlozi.
6. Za organizaciju vremena uvođenja neka svako bratstvo slijedi nacionalni plan za to razdoblje i smjernice područnog vijeća.

Članak 16 – Vrijeme početne formacije

1. Vrijeme početne formacije počinje obredom primanja (v. Obrednik FSR-a) i traje najmanje godinu dana.
2. Mjesno bratstvo može, ako smatra prikladnim, produžiti vrijeme početne formacije, ali tako da ukupno vrijeme te formacije ne prelazi dvije godine (usp. GK 41,3).
3. Neka se formativni sastanci povremeno održavaju s kandidatima drugih bratstava ako je to moguće i prikladno (usp. GK 40,1).
4. Za organizaciju vremena početne formacije neka svako bratstvo slijedi nacionalni plan za to razdoblje i godišnji program koji je donijelo područno vijeće.

Članak 17 – Zavjetovanje ili obećanje evanđeoskoga života u FSR-u

1. Preporučuje se privremeno zavjetovanje koje se obnavlja na godinu dana. Ukupno vrijeme privremenog zavjetovanja ne može premašivati tri godine (usp. GK 42,2).
2. Dokument o zavjetovanju, s potpisom zavjetovanika, ministra, svjedoka i duhovnog asistenta pohranjuje se u arhivu bratstva (usp. GK 42,5).

Članak 18 – Znak pripadnosti

1. Znak pripadnosti Redu u Nacionalnom bratstvu Bosne i Hercegovine je znak »tau« (T).
2. Kao dodatan znak pripadnosti, uz znak »tau« (T), može se koristiti i medaljica s likovima sv. Franje i sv. Klare.

Članak 19 – Formacija novozavjetovanih

1. Svako bratstvo neka posveti posebnu pozornost formaciji novozavjetovanih članova, i onih koji su se privremeno zavjetovali, kako bi se pridonijelo sazrijevanju poziva i ukorjenjivanju osjećaja pripadnosti i povezanosti. Ta se formacija može organizirati i u suradnji sa susjednim bratstvima (usp. GK 44,2).
2. Za organizaciju te formacije neka svako bratstvo slijedi nacionalni plan za to razdoblje dopunjujući ga smjernicama koje je donijelo područno vijeće.

Članak 20 – Trajna formacija

1. Nastojanje oko osobnog odgoja i rasta, započeto u vremenu uvođenja i u vremenu početne formacije i produbljeno u formaciji novozavjetovanih članova, nastavlja se i nakon trajnog zavjetovanja. Trajna formacija jest pomoć u osobnom obraćenju i u ispunjenju vlastitog poslanja u Crkvi i u svijetu.
2. Neka članovi bratstva, koliko je to moguće, sudjeluju na duhovnim obnovama, duhovnim vježbama i drugim susretima za trajnu formaciju na mjesnoj, područnoj i nacionalnoj razini.
3. Za organizaciju trajne formacije neka svako bratstvo uzima u obzir nacionalni plan i godišnji program koji je donijelo područno vijeće.
4. Ministri, učitelji formacije i drugi članovi vijeća dužni su sudjelovati na formativnim susretima koji se organiziraju za njih na područnoj i nacionalnoj razini.

Članak 21 – Prijelaz, odstupanje, suspenzija i otpuštanje članova

Za prijelaz u drugo bratstvo, privremeno ili konačno odstupanje iz bratstva, suspenziju i otpuštanje članova slijede se odredbe Generalnih konstitucija, čl. 55-56.

Članak 22 – Nova zvanja za Franjevački svjetovni red

Vijeća mjesnih bratstava neka poduzimaju prikladne inicijative radi predstavljanja Franjevačkoga svjetovnog reda i radi dolaska novih kandidata za FSR (usp. GK 45).

III. PODRUČNO BRATSTVO
Članak 23 – Definicija i organizacija

1. Područno bratstvo jest uređena zajednica svih mjesnih i osobnih bratstava na jednom području. Ono jamči povezanost tih bratstava s Nacionalnim bratstvom i ima zadaću vođenja, animacije i koordinacije na svom području (usp. GK 61,1).
Svako područno bratstvo ima svoje sjedište i pečat. Ustanovljuje ga Nacionalno vijeće (usp. GK 61,2).
2. Upravna tijela područnog bratstva jesu područni kapitul i područno vijeće sa svojim područnim ministrom.
3. Područno bratstvo može imati vlastiti statut koji odobrava Nacionalno vijeće.
4. Područno bratstvo, ako je moguće, neka stekne i građansku pravnu osobnost kako bi bolje ispunjavalo vlastito poslanje; neka u tome slijedi smjernice Nacionalnoga vijeća (usp. GK 54,2-3).

Članak 24 – Područni kapitul

1. Područni kapitul je predstavničko tijelo svih bratstava koja postoje na jednom području te ima izbornu vlast i vlast odlučivanja (usp. GK 64) uzimajući u obzir odredbe Nacionalnog kapitula i Nacionalnog vijeća.
Područni kapitul donosi odluke za život područnog bratstva i riješava pitanja i poteškoće koje se pred njega iznesu; kad je izborni, kapitul bira područnog ministra, zamjenika područnog ministra i članove područnog vijeća.
2. Područni kapitul čine:
- Područno vijeće (v. čl. 25,2 ovog Statuta),
- ministri mjesnih bratstava,
- glasovanjem izabrani zastupnici mjesnih bratstava:
 za bratstva koja imaju do 50 članova – jedan zastupnik,
 za bratstva koja imaju od 51 do 100 članova – dva zastupnika,
 za bratstva koja imaju od 101 do 200 članova – tri zastupnika,
 za bratstva koja imaju preko 200 članova – četiri zastupnika,
 zastupnici Franjevačke mladeži, s pravom glasa, ako su zavjetovani članovi FSR-a; broj zastupnika Franjevačke mladeži neka određuje područno vijeće za svaki kapitul razmjerno broju članova Frame,
 duhovni asistenti mjesnih bratstava, s pravom glasa (osim na izborima i u ekonomskim pitanjima).
U slučaju spriječenosti mjesnog ministra, na zasjedanju područnog kapitula sudjeluje njegov zamjenik, a u slučaju spriječenosti zamjenika ministra, vijeće mjesnog bratstva određuje jednog svog člana.
Duhovni asistenti mjesnih bratstava Franjevačke mladeži mogu sudjelovati na područnom kapitulu, ali bez prava glasa.
3. Područni kapitul održava se najmanje jedanput godišnje. Saziva ga područni ministar u dogovoru sa područnim vijećem, najmanje 30 dana prije održavanja, najavljujući dnevni red zasjedanja.
Izvaredno zasjedanje kapitula može se sazvati na zahtjev trećine njegovih članova ili kad područno vijeće to smatra potrebnim. Područnom kapitulu predsjedava područni ministar.
4. Na poziv Nacionalnog vijeća neka se na godišnjem zasjedanju područnog kapitula izaberu zastupnici područnog bratstva za Nacionalni kapitul. Njihov mandat traje tri godine (v čl. 30,2 ovog Statuta).
5. Izborni područni kapitul saziva svake tri godine područni ministar, najmanje 60 dana prije zasjedanja, u dogovoru s područnim vijećem i nacionalnim ministrom.
Izbornom područnom kapitulu predsjedava nacionalni ministar ili njegov delegat, član Nacionalnog vijeća. Na izbornom područnom kapitulu nazočan je i Nacionalni duhovni asistent ili njegov delegat.


Članak 25 – Područno vijeće

1. Područno vijeće je redovno upravno tijelo područnog bratstva. Njegove su zadaće određene odredbama Generalnih konstitucija, čl. 62,2
2. Područno vijeće čine:.
- Područni ministar,
- zamjenik područnog ministra /doministar
- područni vijećnici,
- područni duhovni asistenti.
Područni vijećnici jesu: područni tajnik, područni rizničar, područni učitelj formacije i područni i povjerenik za Franjevačku mladež. Mogu se izabrati vijećnici i za druge službe, u skladu sa vlastitim Statutom, s time da ukupan broj članova viječa ne prelazi broj 7, ne računajući duhovnog asistenta.
3. Sastanci područnog vijeća održavaju se najmanje dvaput godišnje; izvaredna sjednica može se sazvati na zahtjev trećine članova vijeća ili onda kad područni ministar to smatra potrebnim.
Sjednice područnog vijeća saziva područni ministar, najmanje 30 dana prije održavanja, najavljujući dnevni red.

Članak 26 – Područni minister

Područni ministar dužan je ostvarivati zadaće predviđene Generalnim konstitucijama (usp.GK 63,2).

Članak 27 – Povjernik za formaciju

Područni povjernik za formaciju ima zadaću:
• izraditi, s područnim povjerenstvom za formaciju, godišnje programe za vrijeme početne formacije, formacije novozavjetovanika i trajne formacije;
• izraditi program formacije mjesnih učitelja formacije;
• slati mjesnim bratstvima formativni materijal što su ga odobrili područno ili Nacionalno vijeće;
• pratiti kvalitetu formacije u mjesnim bratstvima;
• pomoći učiteljima formacije u mjesnim bratstvima i zamjeniti ih kad je potrebno;
• podupirati suradnju susjednih bratstava na području formacije.

Članak 28 – Upravljanje imovinom područnog bratstva

1. Imovina područnog bratstva sastoji se od:
- godišnjih doprinosa mjesnog bratstva,
- donacija,
- viška prihoda nad rashodima iz prethodne godine,
- pokretnih i nepokretnih dobara koja su kupnjom, nasljeđem, darovima ili drugim oblikom prijenosa imovine postala vlasništvom područnoga bratstva.
2. Područno vijeće ovlašteno je raspolagati imovinom koja se odnosi na redovno djelovanje vijeća i područnog bratstva.
3. Područni blagajnik podnosi na sjednici područnog vijeća izvještaj o svom radu. Poseban izvještaj, u ime vijeća, podnosi na godišnjem zasjedanju područnog kapitula (usp. GK 52.4c).
4. Za stjecanje i raspolaganje zajedničkom imovinom od veće vrijednosti, osim poštivanja kanona 638 § 3,1292 i 1293 Zakonika kanonskog prava, područno vijeće mora dobiti odobrenje područnog kapitula i dopuštenje Nacionalnog vijeća.
5. Područni kapitul određuje iznos iznad kojega mjesno bratstvo, pri raspolaganju vlastitom imovinom, mora tražiti dopuštenje područnog vijeća.
6. Proračun područnog bratstva za poslovnu godinu (1. srpnja - 30. lipnja) priprema područni blagajnik u dogovoru s područnim vijećem, a odobrava ga područni kapitul na godišnjem zasjedanju.
7. Područno vijeće mora prije završetka svoga mandata dati na provjeru financijsku i imovinsku situaciju područnog bratstva stručnoj osobi koja nije član vijeća ili kolegiju revizora računa bratstva; neka u tome slijedi odredbe Nacionalnog vijeća (usp. GK 62,2j).
8. Područno vijeće preuzima sa svoga područja godišnji doprinos mjesnih bratstava za vijeća viših razina. Dijelom toga doprinosa raspolaže ono samo, a ostatak šalje Nacionalnom vijeću, po odredbama Nacionalnog kapitula (usp. GK 62,2i).

IV. NACIONALNO BRATSTVO

Članak 29 - Upravna tijela Nacionalnog bratstva jesu:

- Nacionalni kapitul,
- Nacionalno vijeće.

Članak 30 – Nacionalni kapitul

1. Nacionalni kapitul jest predstavničko tijelo bratstva koja djeluju u sastavu nacionalnog bratstva FSR-a Bosne i Hercegovine i ima zakonodavnu vlast, vlast odlučivanja i izbornu vlast.
2. Nacionalni kapitul čine:
- Nacionalno vijeće (v. čl. 31 ovoga Statuta)
- Članovi vijeća područnih bratstava:
- Delegati područnih bratstava:
 iz bosanskog bratstva Kraljice Katarine 12 delegata
 iz hercegovačkog bratstva 12 delegata
- nacionalni predsjednik Franjevačke mladeži, s pravom glasa ako je zavjetovani član FSR-a.
3. Nacionalni izborni kapitul bira međunarodnoga vijećnika – predstavnika Nacionalnoga bratstva u Međunarodnom vijeću FSR-a i njegova zamjenika. Njihov mandat traje tri godine.
4. Zasjedanje Nacionalnoga kapitula saziva nacionalni ministar u dogovoru s Nacionalnim vijećem, 60 dana prije održavanja, najavljujući dnevni red.
Izvanredno zasjedanje Nacionalnoga kapitula može se sazvati na zahtjev trećine njegovih članova ili ako Nacionalno vijeće to smatra potrebnim. Nacionalnim kapitulom predsjedava nacionalni ministar.
Izborni Nacionalni kapitul saziva svake treće godine nacionalni ministar u suglasnosti s Nacionalnim vijećem i generalnim ministrom, 90 dana prije održavanja, najavljujući dnevni red zasjedanja. Izbornom kapitulu predsjedava generalni ministar ili njegov delegat. Na Nacionalnom izbornom kapitulu nazočan je i član Konferencije generalnih asistenata FSR-a ili delegat Konferencije.

Članak 31 – Nacionalno vijeće

1. Nacionalno vijeće je tijelo redovnog upravljanja Nacionalnim bratstvom. Ono ostvaruje odluke i smjernice Nacionalnoga kapitula i Međunarodnoga vijeća i zadaće predviđene Generalnim konstitucijama (usp. GK 66,2).
2. Nacionalno vijeće čine:
- nacionalni ministar,
- zamjenik nacionalnog ministra/doministar,
- nacionalni tajnik,
- nacionalni rizničar,
- nacionalni povjerenik za formaciju,
- medjunarodni vijećnik,
- nacionalni duhovni asistent,
3. Na izbornom kapitulu bira se i zamjenik međunarodnog vijećnika, koji nije član Nacionalnog vijeća.
4. Nacionalno vijeće može, po potrebi, pojedinu zadaću iz svoga djelokruga povjeriti nekom članu vijeća ili posebnom povjerenstvu.
5. Sjednicu Nacionalnoga vijeća saziva nacionalni ministar najmanje jedanput godišnje, 60 dana prije održavanja, najavljujući dnevni red.
Izvanredna sjednica Nacionalnoga vijeća može se sazvati na zahtjev trećine članova vijeća.

Članak 32 – Nacionalni minister

Nacionalni ministar suodgovoran je s Nacionalnim vijećem za vođenje i animiranje Nacionalnoga bratstva, za provođenje odluka i smjernica Nacionalnoga vijeća. Dužan je obavljati zadaće predviđene Generalnim konstitucijama (usp. GK 67,2).

Članak 33 – Nacionalni tajnik

1. Tajničke poslove Nacionalnoga kapitula, Nacionalnoga vijeća obavlja nacionalni tajnik (usp. GK 52,2).
2. Nacionalno vijeće može za pojedine poslove tajništva angažirati stručne članove FSR-a i druge osobe.


Članak 34 – Nacionalni povjerenik za formaciju

Dužnosti povjerenika za formaciju jesu:
- prirediti s Nacionalnim vijećem i Nacionalnim povjerenstvom za formaciju, ukoliko je ustrojeno, nacionalne planove početne formacije, formacije novozavjetovanih članova i trajne formacije te ih povremeno osuvremenjivati uzimajući u obzir smjernice Predsjedništva Međunarodnoga vijeća i prilagođujući ih prilikama u Nacionalnom bratstvu;
- priređivati s Nacionalnim povjerenstvom materijale za formaciju;
- brinuti se za organizaciju formativnih tečajeva i susreta na nacionalnoj razini;
- surađivati s područnim povjerenicima za formaciju.

Članak 35 – Nacionalni kongres Franjevačkoga svjetovnog reda i Franjevačke mladeži

1. Nacionalni kongres FSR-a i Frame jest susret ministara i članova vijeća Franjevačkoga svjetovnog reda nacionalne, područne i mjesne razine te asistenata FSR-a sa sve tri razine i predstavnika Franjevačke mladeži.
2. Svrha je Nacionalnog kongresa promicati povezanost i zajedništvo članovaNacionalnog bratstva FSR-a i Nacionalnog bratstva Franjevačke mladeži, razmatrati teme od posebne važnosti za život Nacionalnog bratstva FSR-a i donositi, u vezi s tim temama, prikladne smjernice za djelovanje članova mjesnih bratstava FSR-a.
3. Na Nacionalnom kongresu sudjeluju:
- članovi Nacionalnog vijeća FSR-a i Frame,
- po tri člana područnog vijeća koje odredi samo vijeće,
- područni i mjesni asistenti,
- mjesni ministri i po dva člana vijeća mjesnoga bratstva koje odredi samo vijeće,
- predstavnici Franjevačke mladeži, po tri člana iz svakoga područnog bratstva i po dva člana iz svakog mjesnog bratstva.
Na kongres mogu doći i svi ostali članovi FSR-a i Frame koji to žele.
4. Odluku o mjestu i vremenu održavanja i programu Nacionalnog kongresa donosi Nacionalno vijeće temeljem prijedlogâ, Nacionalnoga vijeća Frame i područnih vijeća FSR-a. Za službene spise Nacionalnog kongresa brine se Nacionalno vijeće.
5. Nacionalni kongres održava se svake četvrte godine.

Članak 36 – Franjevačka mladež

1. Bratstva Franjevačke mladeži, za koje se ovo Nacionalno bratstvo FSR-a smatra osobito odgovornim, čine oni mladi koji se osjećaju od Duha Svetoga pozvanima da u bratstvu ostvare iskustvo kršćanskoga života u svijetlu poruke sv. Franje Asiškoga, produbljujući vlastito zvanje u kontaktu s duhovnošću Franjevačkoga svetovnog reda (usp. GK 96,2).
2. Franjevačka mladež, kao sastavni dio Franjevačke obitelji, traži od odgovornih svjetovnih franjevaca bratsku animaciju, a od nadležnih redovničkih poglavara duhovnu asistenciju (usp. GK 96,6). Kad je to moguće, neka mjesni, područni i nacionalni asistent FSR-a bude ujedno i asistent bratstva Franjevačke mladeži na istoj razini.
3. Jedan predstavnik Frame, kojega odredi njegovo vijeće, član je odgovarajućega vijeća FSR-a; jedan predstavnik FSR-a, kojega odredi njegovo vijeće, član je vijeća Frame na istoj razini. Predstavnik Frame ima glas u vijeću FSR-a samo ako je zavjetovani svjetovni franjevac (usp. GK 97,4).
4. Nacionalno bratstvo Franjevačke mladeži ima vlastiti Statut koji odobrava Nacionalno vijeće FSR-a.

Članak 37 – Upravljanje imovinom Nacionalnoga bratstva

1. Imovina Nacionalnog bratstva sastoji se od:
- godišnjih doprinosa mjesnih bratstava,
- donacijâ,
- viška prihoda nad rashodima iz predhodne godine,
- pokretnih i nepokretnih dobara koja su kupnjom, naslijeđem, darovima ili drugim oblikom prijenosa imovine postala vlasništvom Nacionalnoga bratstva.
2. a) Nacionalno vijeće ovlašteno je raspolagati imovinom nacionalnoga bratstva koja se odnosi na redovno djelovanje Nacionalnog vijeća.
b) Za stjecanje i raspolaganje imovinom od veće vrijednosti, osim poštivanja kanona 638 §3, 1292 i 1293 Zakonika kanonskoga prava, Nacionalno vijeće mora dobiti odobrenje Nacionalnog kapitula i dopuštenje Predsjedništva Međunarodnoga vijeća FSR-a.
3. a) Nacionalni rizničar provodi odluke Nacionalnog vijeća koje se odnose na financijsko poslovanje i upravljanje imovinom.
b) nacionalni rizničar podnosi izvještaj o svom radu na sjednicama Nacionalnoga vijeća i na Nacionalnom izbornom kapitulu (usp GK 53,4c).
4. Nacionalni kapitul određuje iznos iznad kojega područno vijeće pri raspolaganju svojom imovinom mora tražiti dopuštenje Nacionalnog vijeća.
5. Proračun Nacionalnog bratstva za poslovnu godinu (1. srpnja - 30. lipnja) priprema nacionalni blagajnik u dogovoru sa Nacionalnim vijećem.
5. Nacionalno vijeće prije završetka svoga mandata neka dadne na provjeru financijsku i imovinsku situaciju Nacionalnoga bratstva stručnoj osobi koja nije član vijeća ili kolegiju revizora računa bratstva (usp. GK 66,21).

Članak 38 – Opće odredbe o upravljanju imovinom

1. Na početku mandata vijeća na svakoj razini neka se izradi inventar dobara bratstva. Inventar se nakon toga mora periodično revidirati.
2. Na svršetku mandata neka ministar bratstva (na svim razinama) preda svom nasljedniku spise i dokumente bratstva i knjige o ekonomskom stanju koje potpisuje rizničar i sam ministar.
3. Neka svaki rizničar na kraju mandata preda svom nasljedniku ažurirani inventar i stanje blagajne.

V. STANJE POTEŠKOĆA I UTRNUĆE MJESNOG BRATSTVA
Članak 39 – Stanje poteškoća

1. Mjesno bratstvo može živjeti stanje poteškoća koje se mogu pretočiti u:
a) Bratsko praćenje
a.1 Kada mjesno bratstvo ima Vijeće koje je prošlo ili u stanju ostavke ili nije „valjano“ (Usp. Čl. 31.1. GK), ili se bratstvo nalazi u ozbiljnim poteškoćama, koje su utvrđene prilikom bratskog i pastoralnog posjeta ili na neki drugi način, što joj onemogućuje normalan bratski i pastoralni život, područno Vijeće može odrediti bratsko praćenje.
a.2 Kada odluči „bratsko praćenje“, područno Vijeće određuje jednog svjetovnog savjetnika koji će se brinuti za formaciju u suradnji s mjesnim asistentom, i određuje vrijeme koje je nužno potrebno za praćenje, koje mora biti između šest ili dvanaest mjeseci.(U posebnim slučajevima, praćenje može potrajati do dvije godine, ali ne i duže).
a.3 Ovlasti i službe mjesnog Vijeća, za vrijeme praćenja, prenose se na područno Vijeće.
b) Utrnuće
b.1 Kada mjesno bratstvo nije više u stanju vršiti nikakvu aktivnost zbog manjka zavjetovanih članova ili zbog objektivnih poteškoća istih članova, treba dojaviti takvu situaciju područnom Vijeću kojemu predaje popise, kasu, arhiv i knjižnicu, ako je posjeduje.
b.2 Područno Vijeće procjenjuje dojavljeno stanje i ako zaključi da se Bratstvu u poteškoćama ne može pomoći ni na jedan način, proglašava ga utrnutim. Ova se odluka mora javiti redovničkom poglavaru koji je osnovao mjesno Bratstvo, koji će izdati dekret o utrnuću toga Bratstva.
b.3 U slučaju da Bratstvo koje je proglašeno utrnutim ima određena dobra, ona prelaze na područno Bratstvo (Usp. Čl. 48 GK), koje će odrediti upravitelja koji će upravljati tim dobrima, a svoju će službu vršiti pod nazorom područnog Vijeća.
b.4 Dopuštenja za oživljavanje utrnutog bratstva daje nacionalno Vijeće na osnovu izvješća područnog Vijeća o novim zvanjima. Vijest se mora poslati i poglavaru koji je osnovao Bratstvo, i Bratstvo će ponovno oživjeti i preuzeti upravljanje svojim dobrima u skladu s odredbama Generalnih Konstitucija, koje to propisuju u čl. 48.2. Bratstvu se isto tako vraćaju popisi, arhiv i knjižnica ako ju je posjedovalo.

Članak 40 – Utrnuće bratstva

1. Za utrnuće pravne osobnosti jednog bratstva primjenjuju se odredbe kan. 120 Zakonika kanonskoga prava.
2. Mjesno bratstvo ili područno bratstvo ukidaju se u slučaju da se na izvanrednom kapitulu dvotrećinskom većinom glasova odluči o spajanju s drugim bratstvom na istoj razini, koje se s tim slaže, i dobivši odobrenje vijeća neposredno više razine, obavještavajući nadležne više organe.

VI. IZBORI ZA SLUŽBE I PRESTANAK SLUŽBI
Članak 41

Izbori se provode po odredbama Generelnih konstitucija (usp. čl. 76-79) i Zakonika kanonskoga prava.

Članak 42

Prije završetka mandata vijeće bratstva mora izvršiti sve obaveze koje se ne mogu prenositi na buduće vijeće.

Članak 43 - Nominiranje

1. Najmanje 60 dana prije zasjedanja nacionalnoga izbornog kapitula područna vijeća šalju Nacionalnom vijeću liste kandidata provjerivši pripremljenost i raspoloživost svojih kandidata. Liste se objavljuju najmanje 30 dana prije izbora.
2. Daljnje prijedloge za kandidate mogu dati članovi kapitula neposredno prije izbora. Mogu se predložiti samo oni kandidati koji imaju pravo biti birani, koji poznaju zadaće službe za koju se nominiraju i koji su spremni prihvatiti službu ako budu izabrani. Potvrdu o istinitosti tih uvjeta predlagač potpisuje prije samoga čina izbora.
3. Ovakva procedura može se, uz prilagodbe primjeniti i na područnoj razini.

Članak 44

Ministar više razine može dopustiti da se izborni kapitul sazove najviše dva mjeseca prije ili dva mjeseca nakon završetka mandata, računajući od datuma prethodnog kapitula.

Članak 45 – Kvorum

1. Da bi se valjano pristupilo slavljenju izbornog područnog i Nacionalnoga kapitula, traži se nazočnost najmanje preko polovice onih koji imaju pravo glasa (usp. GK 77,4).
2. U mjesnom bratstvu se traži nazočnost više od polovine pozvanih koji imaju pravo glasa. Kvorum se računa na temelju onih koji imaju aktivno i pasivno pravo glasa, i nisu bili prethodno isključeni zbog valjanih razloga, koji su poznati Vijeću i koje je ono obznanilo, kao što su navedeni u članku 53,3 Generalnih konstitucija.

Članak 46 – Ponovni izbor

Za ponovni izbor slijede se odredbe Generalnih konstitucija, čl. 79.

Članak 47 – Ispražnjenje službe

1. Kad se isprazni koja služba, postupa se po odredbama Generalnih konstitucija, čl. 81.
2. Ako se isprazni služba člana Nacionalnoga vijeća, njegovu službu preuzima sljedeći kandidat za tu dužnost koji je, po zapisniku izbornog kapitula, dobio najviše glasova. Ako to nije ostvarivo, neka novog člana tajnim glasovanjem izabere Nacionalno vijeće na prvoj sljedećoj sjednici.
3. Ako se isprazni služba vijećnika u područnom vijeću ili u vijeću mjesnog bratstva, neka vijeće o kojemu je riječ na prvoj sjednici tajnim glasovanjem izabere novoga vijećnika. Valjanost izbora traje do sljedećega izbornog kapitula.

VII. DUHOVNA I PASTORALNA ASISTENCIJA
Članak 48


Za duhovnu i pastoralnu asistenciju u FSR-u primjenjuju se odredbe Generalnih konstitucija (čl. 85-91) i Statuta za duhovnu i pastoralnu asistenciju u Franjevačkom svetovnom redu.


Članak 49

1. Svako mjesno bratstvo povjereno je pastoralnoj skrbi jedne redovničke provincije Prvoga franjevačkog reda sv. Franje.
2. Pastoralnu skrb za bratstvo preuzima provincija koja ga je kanonski osnovala (usp. GK 47,1).
3. Za prijelaz jednoga mjesnog bratstva pod pastoralnu skrb druge redovničke provincije, predviđen u čl. 47, 2 Generalnih konstitucija, potrebni su sljedeći koraci:
a) Prijelaz se ostvaruje na incijativu vijeća zainteresiranoga mjesnog bratstva koje predhodno treba dobiti odobrenje kapitula bratstva i suglasnost višega poglavara koji je osnovao dotično bratstvo.
b) Područno vijeće mora potvrditi dogovor postignut u mjesnom bratstvu. Radi toga mjesno vijeće podastire područnom vijeću dokumente poglavara redovničke provincije koja je do sada vodila pastoralnu skrb nad bratstvom i poglavara provincije koja ju je spremna preuzeti, kojim dokumentima oni potvrđuju suglasnost s nakanom bratstva.
c) Nakon toga područno vijeće traži od provincijalnog ministra, pod čiju pastoralnu skrb bratstvo želi prijeći, da poduzme potrebne korake radi imenovanja duhovnoga asistenta.

Članak 50 – Pravo glasa asistenata na vijeću i na kapitulima

Asistenti su članovi vijeća i kapitula na svojoj razini, aktivno sudjeluju u radu tih tijela i glasuju o odlukama i zaključcima što ih ta tijela donose, ali nemaju pravo glasa na izborima i u ekonomskim pitanjima (usp. GK 90,2; Statut za duhovnu i pastoralnu asistenciju u FSR-u, 12,3; 13,3).


VIII. BRATSKI I PASTORALNI POHOD
Članak 51

Bratski i pastoralni pohod ostvaruje se u duhu i po odredbama Generalnih konstitucija čl. 92-95 i Statuta za duhovnu i pastoralnu asistenciju u FSR-u.

Članak 52

Pohoditelj će prije pohoda od nadležnoga vijeća tražiti izvještaj s informacijama o bratstvu i statističkim podacima. Neka bude otvoren prijedlozima bratstva s obzirom na sadržaj i raspored pohoda.

Članak 53

Pohoditelj ne može donositi odluke o pitanjima koja zahtjevaju kolegijalnu odluku vijeća u ime kojega je izvršio pohod.

Članak 54

Pohoditelj će u roku od mjesec dana sastaviti izvješće o pohodu s preporukama pohođenom bratstvu i poslati ga vijeću bratstva koje je pohodo i vijeću u ime kojega je obavio pohod. Bratski i pastoralni pohoditelj moraju jedan drugoga upoznati s izvješćem o obavljenom pohodu. Preporuča se da se oba pohoda obave istodobno (usp. GK 93,4).

Članak 55

Nacionalno vijeće, područno vijeće kao i vijeće mjesnoga bratstva, svako na svojoj razini, pobrinut će se da se provedu odluke i smjernice bratskoga i pastoralnog pohoditelja i vijeća više razine koje su donesene na temelju pohoda.

IX. OPĆE ODREDBE
Članak 56

Odluke kolegijalnih tijela valjane su kad je nazočna većina njihovih članova.

Članak 57

Odluke se donose većinom glasova nazočnih, ako nije određeno drukčije.

Članak 58

1. Glasovanja koja se odnose na osobu moraju biti tajna. Kad se odlučuje o drugim pitanjima, može se glasovati podizanjem ruku ili tajno.
2. Zahtjev za tajno glasovanje o nekom pitanju može uputiti bilo koji član tijela prije početka glasovanja. U slučaju takva zahtjeva, pristupa se tajnom glasovanju.

Članak 59

Za tumačenje odredbi ovoga Statuta nadležno je Nacionalno vijeće.

Članak 60 – Donošenje i odobrenje Nacionalnoga statuta i njegovih izmjenâ

1. Za donošenje Statuta Nacionalnoga bratstva i njegovih izmjena nadležan je Nacionalni kapitul.
2. Za ponovno glasovanje o već izglasanom članku Statuta potreban je zahtjev dvije trećine nazočnih članova nacionalnoga kapitula.
3. Ovaj Statut, kao i njegove izmjene i dopune, stupaju na snagu kad ih odobri Predsjedništvo Međunarodnoga vijeća FSR-a (GK 6,2).

logo

O nama

FRAMA je kratica za zajednicu, tj. bratstvo mladih koje se naziva Franjevačka mladež. Dakle, kako je navedeno u čl. 1. statuta Frame, ona je »bratstvo mladih katolika koji se osjećaju pozvanima od Duha Svetoga da žive Evanđelje u bratstvu, u svjetlu poruke sv. Franje Asiškoga, u krugu Franjevačkoga svjetovnog reda.

Adresa središnjice Frame i OFS-a

Zagrebačka 18

BiH 71000 Sarajevo

E-mail

frama.fsr.bs@gmail.com

FRAMA OFS Copyright © 2013-2022 All Rights Reserved. Design and development logo